BAŠTINA BiH
Zaštita kulturno-historijskog naslijeđa
"Ako je bogatstvo izgubljeno, ništa nije izgubljeno. Ako je zdravlje izgubljeno, nešto je izgubljeno. Ako je karakter izgubljen, izgubljeno je mnogo. Ako je naslijeđe izgubljeno, ti si izgubljen."
Zašto govorimo o kulturnoj baštini?
Kulturna baština predstavlja materijalni i nematerijalni kontinuitet jednog društva. Ona obuhvata objekte, prostorne cjeline i dobra koja svjedoče o historijskim procesima, društvenim promjenama i kulturnom identitetu zajednice.
Za razliku od savremenih građevina čija je vrijednost primarno funkcionalna, objekti kulturne baštine imaju dokumentarnu vrijednost, simboličku dimenziju i društveni značaj. Oni su svjedoci vremena; političkih previranja, umjetničkih pravaca, kolektivnih iskustava.
Šta se dešava kada baštinu zanemarimo?
Uklanjanjem ili zapuštanjem historijskih objekata slabi kontinuitet kolektivnog pamćenja. Nestaju referentne tačke na kojima gradimo identitet i društvenu stabilnost.
U savremenom kontekstu, obilježenom ubrzanom urbanizacijom, investicionim pritiscima i transformacijom prostora, zaštita baštine je pitanje pravne dosljednosti, institucionalne efikasnosti, dugoročne razvojne strategije.
Naš stav
Zaštita objekata od iznimnog historijskog značaja ne smije biti administrativni teret. To je ulaganje u:
- Dugoročnu stabilnost prostora
- Razvoj turizma
- Kvalitet urbanog okruženja
- Identitet budućih generacija
Kao tim želimo otvoriti prostor za razumijevanje, promišljanje i osvještavanje.
Naš cilj je jednostavan:
"Da baština prestane biti nevidljiva."
Jer ono što ne poznajemo, ne možemo ni štititi.
Trenutna situacija u BiH
Bosna i Hercegovina obiluje kulturno-historijskim naslijeđem, ali je trenutno stanje zabrinjavajuće. Mnogi objekti su prepušteni zubu vremena.
800+
Nacionalnih spomenika
Bosna i Hercegovina je do danas proglasila više od 800 nacionalnih spomenika.
87
Ugroženih spomenika
Prepusteni zubu vremena i nemaru institucija, na listi ugroženih dobara nadležne komisije.
Pogledaj listu ugroženih~10%
Valorizovanih tvrđava
Od preko 70 tvrđava, manje od 10% je uključeno u turističku ponudu, dok je većina devastirana.
1510
Stećaka u TK
Na području Tuzlanskog kantona zabilježeno je 185 nekropola i pojedinačnih stećaka.
Glas Građana
Predstavljajući probleme nedovoljne zaštite kulturno-historijskih dobara, proveli smo anonimnu anketu među građanima s ciljem da saznamo kako oni vide rješenja ovog problema.
"Naši građani ne samo da prepoznaju problem nedovoljne zaštite, već aktivno nude ideje i konkretne inicijative kojima bi se stanje unaprijedilo."
"Uvesti stabilne budžetske linije posebno namijenjene zaštiti kulturne baštine, a ne finansirati je samo povremeno."
"Iz prihoda od obaveznih naknada turistima za obilazak uz certificirane ljude koji poznaju jedan strani jezik i zaista imaju šta reći."
"Više budžetskih izdvajanja uopšteno za kulturu, poseban fond za spomenike, aktivnije aplicirati na EU fondove."
"Uvela bih posebne fondove za zaštitu kulturne baštine, povećala transparentnost trošenja sredstava i podstakla donacije i sponzorstva kroz poreske olakšice."
"Organizirala bih radne akcije koje bi doprinijele njenoj zaštiti i razvoju turizma i uložila određeni dio novca u promotivne svrhe."
"Finansiranje zaštite kulturne baštine bih unaprijedila kombinacijom stabilnih javnih izvora, uključivanja privatnog sektora i aktivnijeg učešća zajednice."
Inicijativa za Barutanu
U svrhu našeg istraživanja, obratili smo se grupi mladih ljudi koji su prepoznali problem neadekvatne zaštite kulturno-historijskog naslijeđa i odlučili djelovati.
Oni su pokrenuli inicijativu zaštite nacionalnog dobra Tuzle - Barutane.
Snaga zajednice
Njihov primjer pokazuje da svaka promjena počinje sa pojedincem. Ukoliko želimo da sačuvamo našu baštinu, moramo obratiti pažnju i poduzeti konkretne korake - bilo kroz aktivizam, edukaciju ili finansiranje.
Stručno mišljenje
Razgovor sa Prof. dr. Mersiha Imamović sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Kakva je procedura prilikom arheoloških istraživanja?
Prije svega, želim istaći da mi je drago što se interesujete za ovu temu. A svakako bismo svi mi trebali i morali biti čuvari kulturno-historijskog naslijeđa. Kada su u pitanju procedure za istraživanje, moram reći da su one prilično složene.
Na nivou Federacije, pojedini kantoni imaju svoje Zavode za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa, dok je za one koji ih nemaju nadležan Federalni zavod. Pravna procedura na nivou cijele Bosne i Hercegovine pred istraživača postavlja niz zahtjevnih izazova, posebno u pogledu regulative koja nije uvijek dovoljno jasna.
Novi Zakon o zaštiti kulturne baštine i Pravilnik o arheološkim istraživanjima pred istraživača postavlja nekoliko složenih uslova, među kojima je i obaveza trajne konzervacije u roku od dvije godine... Šta to u praksi znači? Pravno ili fizičko lice mora osigurati finansijska sredstva, obezbijediti radnu snagu, angažovati različite stručne profile unaprijed, bez garancije kakvi će rezultati istraživanja biti.
Konzervacija bi, po mom mišljenju, trebala biti druga faza, u nadležnosti institucija koje raspolažu stručnjacima. Nestručno postupanje može dovesti do trajnog oštećenja ili uništenja spomenika.
Kakva je podrška institucija?
Sredstva koja ministarstva dodjeljuju putem javnih poziva vrlo su skromna. Ipak, uz njih je moguće započeti određena istraživanja. Rimski vodovod u Gornjoj Tuzli, koji sam otkrila 2019. godine, u privatnom je vlasništvu, ali je vlasnik spreman na kompenzaciju i grad može to riješiti.
Također, rimska cesta na planini Konjuh, kao i osmanski karavanski putevi, izloženi su oštećenjima. Nedugo nakon otkrića rimske ceste obraćala sam se pismenim putem nadležnim institucijama kako bi se lokalitet zaštitio, ali do danas to nije učinjeno.
Moram istaći zabrinutost za brojne lokalitete i spomenike u BiH. Svjedoci smo uništavanja nekropola i propadanja utvrđenja, kao i masovne pojave nelegalnih iskopavanja... Vrijedni arheološki nalazi prodaju se putem društvenih mreža.
"Moramo biti svjesni da bez kulturno-historijskog naslijeđa gubimo vlastiti kontinuitet i svijest o sebi. I na kraju, bez kulturne baštine nema ni turizma. Ona je jedan od najsnažnijih predstavnika svake zemlje."
— Tuzla, 23. 2. 2026. dr. sci. Mersiha Imamović, vanr. prof.